Tek svaki peti muškarac u Hrvatskoj kod kuće priprema hranu

Ovo je prvo nacionalno istraživanje o navikama hrvatskih građana vezanim za kupovinu, pripremu i čuvanje hrane

Za pripremu hrane u hrvatskim kućanstvima u 81 posto slučajeva zadužene su žene. Prvi doticaj s hranom je u trgovini, pri čemu najčešću grešku činimo u redoslijedu kupovine, pa tako zamrznutu hranu i hranu koja se čuva u hladnjaku gotovo polovina ispitanika ne kupuje na kraju kupovine, protivno preporukama. Većina ispitanika pri tome ne koristi prijenosne hladnjake ili termovrećice za zamrznutu (86 posto) i hranu iz hladnjaka (93 posto), a to je posebice preporučljivo tijekom ljetnih vrućina. Rok trajanja, pak, provjerava uvijek ili ponekad 94 posto ispitanika.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu predstavila je jučer, naime, rezultate istraživanja o navikama hrvatskih građana vezanima za kupovinu, pripremu i čuvanje hrane koje je na području cijele Hrvatske provela tijekom 2022. Rezultati su pokazali kako dio ispitanika nedovoljno obraća pozornost na sigurnost hrane te da je potrebno kontinuirano educirati potrošače o pravilnom postupanju s njom.

Kad je riječ o ostacima hrane pripremljene i konzumirane kod kuće, 12 posto ispitanika ih baca. U Zagrebu najviše ispitanika baca ostatke te hrane, njih 25 posto, dok u ostalim krajevima taj postotak iznosi od 7 do 12,5 posto. Najviše ostatke bacaju osobe od 40 do 50 godina, a najmanje stariji od 70 godina, i to njih 6 posto.

Iako prema preporukama pripremljenu hranu ne treba držati dulje od dva sata na sobnoj temperaturi, više od 30 posto ispitanika ostavlja je dulje od toga izvan hladnjaka. Prilikom pripreme hrane potrebno je koristiti odvojeni pribor za sirovu i termički obrađenu hranu, što čini 59 posto ispitanika, čime se sprečava prijenos mikroorganizama na hranu koja se neće termički obraditi prije konzumacije.

– Ovo je prvo nacionalno istraživanje o navikama hrvatskih građana vezanim za kupovinu, pripremu i čuvanje hrane. Informacije koje smo prikupili daju nam uvid u ponašanje naših potrošača i bit će nam osnova za ciljanu komunikaciju kako bismo ih educirali što se tiče postupanja s hranom te upozorili na važnost pojedinih radnji na koje do sada nisu obraćali pozornost –istaknula je doc. dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a koji je proveo istraživanje.

Ubrus, a ne krpa

Pravilno postupanje s hranom u domaćinstvu bilo je i tema panel-rasprave u kojoj su sudjelovali i Vera Katalinić-Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva, dr. sc. Brigita Hengl, stručna savjetnica – specijalistica u HAPIH-u, prof. dr. sc. Sanja Vidaček Filipec, profesorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, i poznati chef Melkior Bašić. Time je najavljeno i treće izdanje kampanje EU bira sigurnu hranu.

– Najosnovnije je pri ulasku u kuhinju oprati i dezinficirati ruke. Krpe nisu dobre za brisanje ruku i uvijek savjetujem papirnate ubruse, bez obzira na to što to stvara više smeća, ali zato taj papir odvajamo. Svaki put kada nešto režeš, operi dasku i vodi računa da sudoper nije kanta za smeće – poručio je chef Bašić.

– Jako mi smeta kada kuhari u kulinarskim emisijama kažu da nema dovoljno soli. To je najgore što možete reći. Sve što mi radimo u edukativnim akcijama u suradnji s HZZ-om i HAPIH-om i putem Povjerenstva za smanjenje unosa soli, anuliraju u sekundi jer ih ljudi gledaju i kopiraju – “kritizirala” je savjetnica ministra Katalinić-Janković, a chef se složio.

 

www.vecernji.ba