Poduzetnici očekuju rast zbog EU, ukidanja roaminga, putovanja s osobnim iskaznicama

Poslovna zajednica na prostoru jugoistoka Europe, konkretno šest zemalja zapadnog Balkana, odlučna je u stavu kako suradnja otvara nove perspektive razvoja.

Članstvo u EU

U istraživanju koje je provelo Vijeće za regionalnu suradnju (RCC), tijelo koje su u suradnji s EU-om osnovale vlade zemalja regije radi približavanja EU, navodi se tako, među ostalim, kako je 76 posto ispitanika potvrdilo kako je regionalna suradnja dobra za ekonomije država na ovom prostoru. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, 67 posto ispitanika iz zemlje izjasnilo se kako vjeruje da suradnja na ovom prostoru vodi jačanju ekonomije. Važnost Europske unije za ekonomska kretanja također je prepoznata kroz istraživanje, pa je tako 71 posto ispitanika iz poslovne zajednice odgovorilo kako je članstvo u Europskoj uniji dobra stvar, što je pak rast od 11 posto te najveći zabilježeni postotak od 2015. godine, piše portal Večernjeg lista BiH.

Kada je riječ o BiH, taj postotak iznosi 74 posto. Istodobno, 74 posto ispitanika iz poslovne zajednice sa zapadnog Balkana smatra regionalnu suradnju važnom za svoje poslovanje, a u slučaju Bosne i Hercegovine taj je postotak i znatno veći – 84 posto. S druge pak strane, polovina ispitanika iz poslovne zajednice iskusila je koristi od ukidanja regionalnog roaminga, pri čemu je iz BiH pozitivno odgovorilo 56 posto anketiranih. Više od polovine, točnije 56 posto ispitanika, ocijenilo je dobrom mogućnost da se regijom putuje samo s osobnim iskaznicama, dok je u slučaju Bosne i Hercegovine taj postotak i znatno veći – 72%. U kontekstu odnosa, 69 posto ispitanika pak potvrdilo je kako su važnije one stvari koje zbližavaju žitelje zapadnog Balkana u odnosu na teme koje ih razdvajaju, a u slučaju BiH taj je postotak 57 posto, piše portal Večernjeg lista BiH.

– Ono što nas raduje jest da je polovina regionalnih tvrtki navela kako je imala izravne koristi od regionalnog sporazuma o roamingu – rekla je glavna tajnica RCC-a Majlinda Bregu. Jedan od pet najvažnijih nalaza Balkan barometra 2023., istraživanja o mišljenju gospodarstvenika, pokazuje kako tvrtke zapadnog Balkana vide situaciju nešto povoljnijom nego prethodne godine jer im je indeks zadovoljstva porastao za pet bodova, na 58. Međutim, 77 posto navodi da su im troškovi radne snage i drugi troškovi porasli za više od 25 posto u protekle četiri godine.

Kada je riječ o ispitivanju javnog mnijenja žitelja ovog područja, zabrinjavajuće je da 71 mladih ljudi razmatra napustiti svoju domovinu. Zabrinjava i što je postotak podrške EU na 59 posto, a u slučaju BiH 52 posto.

Suradnja

Balkanski barometar godišnje je istraživanje javnog mnijenja i poslovnog raspoloženja u šest ekonomija zapadnog Balkana koje je naručilo Vijeće za regionalnu suradnju (RCC). Ispituje aspiracije i očekivanja od života i rada, prevladavajuće društveno-ekonomske i političke trendove te regionalne i europske integracije. Balkanski barometar svake godine provodi neovisna agencija među više od 6000 građana i 1200 tvrtki diljem regije.

Pitanje regionalne suradnje svakako je iznimno bitno u kontekstu Bosne i Hercegovine i njezine ekonomije. Iako većinu vanjske trgovine BiH obavlja sa zemljama Europske unije, ipak je značajan obujam i kada govorimo o zemljama zapadnog Balkana, dio kojih se nalazi i u CEFTA-i. Podaci iz prošle godine pokazuju kako je izvoz iz BiH u zemlje CEFTA-e iznosio 3,3 mlrd. KM, što je za 37,3% više nego 2021. godine, dok je uvoz iznosio 3,51 mlrd. KM (+27,3 posto).

Regionalna suradnja u ekonomskim pitanjima svakako je tematika koju treba promatrati i kroz prizmu provedbe projekata prekogranične suradnje, a koji su financirani sredstvima Europske unije. Jasno je kako su do sada zabilježeni iznimno dobri rezultati, a u kontekstu BiH vidljivi su kroz projekte koji se realiziraju u suradnji s lokalnim zajednicama iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Osobito važan segment razvoja regionalne ekonomske suradnje predstavlja i jačanje prometne povezanosti, kako kroz izgradnju novih cestovnih pravaca tako i kroz modernizaciju željezničkog prometa, kao i jačanja zračnog.

 

www.vecernji.ba