“Zlatni rudnici” u Varešu s radom počinju za četiri mjeseca

Tek četiri mjeseca dijele nas od službenog početka rada jednog od najvećih investicijskih projekata na području Bosne i Hercegovine, ali i šire. Riječ je o otvaranju rudnika olova, cinka i barita u Varešu, što je proglašeno projektom od državnog značaja, piše Večernji list BiH.

Ovaj projekt zaslužan je za oživljavanje rudarstva u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, uvođenje novih smjerova u srednje škole, rast broja stanovnika u Varešu, obnovu željezničke pruge, izgradnju infrastrukture…

– U načelu, ovo je najveći investicijski projekt u BiH i regiji. Reći ću vam da će ovaj projekt, kada počne, iznositi 2,5 posto ukupnog BDP-a BiH i 25 posto, odnosno četvrtinu, stranih ulaganja. Ono što je nama najvažnije i ono što će se eksploatirati su srebro, olovo i cink, na svjetskom tržištu najtraženiji u tom segmentu – kazao je za BHRT Alem Lego, izvršni direktor kompanije Adriatic Metals BH, u kojoj trenutačno radi 246 radnika iz cijele zemlje.

Navedeni broj radnika nije konačan. Naime, u ožujku Odjel za ljudske resurse kompanije Eastern Mining organizirao je kampanju za otvaranje 180 radnih mjesta, koja bi se trebala popuniti do listopada.

Kakanj

Kako je projekt u fazi izgradnje, koja uključuje gradnju transportne ceste, postrojenja za preradu te otvaranja rudnika na Rupicama, javila se potreba za većim brojem radne snage. Osim Vareša, kampanja je obuhvatila i općinu Kakanj. Tvrtka Eastern Mining želi potaknuti razvoj općine Vareš i susjednih općina, a zapošljavanje je jedan od najboljih načina doprinosa boljem gospodarstvu i kvaliteti života jedne lokalne zajednice. Ipak, Vareš i okolne općine neće moći i ne mogu zadovoljiti sve potrebe za radnom snagom, zbog čega u ovu općinu svakodnevno pristižu radnici iz svih dijelova BiH, ali i inozemstva. Načelnik Vareša Zdravko Marošević kaže kako će u idućem razdoblju ova općina dobiti veći broj stanovnika te kako je to nešto na što će se morati naviknuti. Stanovnici Vareša su optimistični jer ovaj projekt za njih znači oživljavanje i opstanak na kućnom pragu. Nakon godina sivila i gospodarskog mraka, stanovnici ove općine doživjeli su svojevrsni procvat. Otvaraju se trgovine, ugostiteljski objekti, benzinske crpke, a ogromna je potražnja i za smještajnim kapacitetima. Stan ili kuću za unajmiti u ovom dijelu BiH trenutačno je gotovo nemoguće pronaći. S druge strane, dio mještana Kaknja, na čijoj se općinskoj granici nalazi rudnik, smatra da će rudnici zagaditi rijeke iz kojih se Kakanj opskrbljuje pitkom vodom. Naime, kako piše BHRT, u strahu su od ekoloških posljedica koje otvaranje rudnika može izazvati. Investitori pak tvrde kako su sve testirali te došli do analize koja pokazuje da nema apsolutno nikakvog utjecaja na području općine Kakanj.

Dvije milijarde KM

Dobili su više od 100 dozvola, a analize je radio i Federalni zavod za zaštitu voda. Inače, projekt “Vareš” sastoji se od dvaju istražnih lokaliteta, Veovače i Rupica, na kojima je prije vršena eksploatacija olova, cinka i barita. Pogon je prestao s radom prije početka rata, početkom 90-ih godina prošlog stoljeća.

Depoziti su podvrgnuti opsežnom istraživanju i sadrže značajne količine olova, cinka, srebra, zlata, bakra i barita. Ovaj projekt, prema procjenama investitorima, donijet će oko dvije milijarde KM. Riječ je o iznosu koji, prema pisanju biznisinfo.ba, strani investitori očekuju da će dobiti kao čistu zaradu.

Novac će spomenutoj tvrtki, koja je svojom investicijom oživila ovaj dio BiH, početi pristizati već od ove godine, kada je planiran početak iskopavanja.

Zarada će se produljiti na idućih 15 godina, a najveći dio stići će do 2030. godine. Podsjetimo, u 2017. godini kompanija Adriatic Metals završila je program dijamantnog bušenja 1458 metara s osam bušotina na projektu “Rupice” kako bi potvrdila povijesne rezultate i prevladavanje plemenitih metala nad osnovnim metalima.

Tijekom 2020. godine Adriatic Metals završio je više od 35.000 m istraživačkog bušenja sa 129 bušotina, proširivši poznato područje mineralizacije i definirajući neke od najkvalitetnijih polimetalnih presretanja na globalnoj razini. Kada je riječ o Veovači, od preuzimanja projekta 2017. godine izbušeno je, povijesno, više od 5100 metara u 51 bušotini. Od tada je Adriatic izbušio još 33 bušotine pokrivajući gotovo 4000 metara. Bušenjem na Veovači dodani su zlato i srebro u cjelokupnu procjenu mineralnih resursa.