Uvijek kasnite na dogovore? Ovi vam savjeti mogu pomoći da konačno stignete na vrijeme
Bihevioristički stručnjak i trener kaže da u svijetu trenutno vlada ‘epidemija kašnjenja’. Naime, jedna od četiri osobe kaže da bi radije provela više vremena u krevetu nego dolazila na vrijeme na posao.
Nick Hatter, bihevioristički stručnjak i trener, kaže da u svijetu trenutno vlada ‘epidemija kašnjenja‘. Naime, jedna od četiri osobe kaže da bi radije provela više vremena u krevetu nego dolazila na vrijeme na posao, pokazalo je istraživanje koje je proveo Brother UK. Također, samo 19% ispitanika smatra da je neprihvatljivo kasniti na virtualni sastanak. Ali, Nick napominje da je naše kronično kašnjenje razumljivo u današnjem društvu.: ‘Mnogi žongliraju kako bi zadovoljili sve veće zahtjeve posla, brige o djeci, dok pokušavaju ugurati društveni život, hobije, učenje, izvannastavne aktivnosti i, naravno, malo sna. Nije ni čudo da više od trećine uredskih radnika kasni na posao’, prenosi Metro.
Kaže da postoji i veliki problem tjeskobe oko kašnjenja – što nas ponekad može učiniti još manje točnima. ‘Od malih nogu smo uvjetovani – ili bolje rečeno, posramljeni – da moramo stići na vrijeme’, objašnjava, ‘Možda smo zbog kašnjenja bili u kazni ili su naši roditelji i učitelji vikali na nas, a takva iskustva mogu ostaviti duboko i ukorijenjeno emocionalno nabijeno uvjerenje da je kašnjenje neprihvatljivo i sramotno. Zbog toga se možemo osjećati tjeskobno kada kasnimo, a ovu vrstu uvjetovanja može biti vrlo teško prekinuti’.
Kad kasnimo, možemo steći loše navike kao što je katastrofično razmišljanje – misleći da bismo mogli dobiti otkaz ili da ćemo izgubiti klijenta, na primjer. ‘Odjednom, kašnjenje izgleda kao situacija života ili smrti, jer nam srce počinje lupati, a adrenalin se diže, počinjemo se osjećati pod stresom, uznemirenošću, ljutnjom i gubimo sposobnost jasnog razmišljanja’, objašnjava Nick, ‘Tada bismo mogli pomisliti da je u redu preuzimati nepotrebne rizike poput prebrze vožnje, nalijetanja na vrata vlaka koja se zatvaraju ili pretrčavanja preko prometnih cesta, dovodeći sebe i druge u potencijalnu opasnost’.
Savjeti kako izbjeći kašnjenje:
Raskrčite svoj raspored i budite ‘pesimistični’: Umjesto da pokušavate nagurati što više možete u svoj raspored, dajte si dovoljno vremena za disanje između sastanaka i aktivnosti. Također, računajte na nepredvidive situacije, kao što su promet, neočekivani radovi na cesti ili kašnjenja u transportu. Očekujte da će se dogoditi najgore, pogotovo ako se radi o stvarno važnom sastanku ili dogovoru koji ne smijete propustiti.
Prihvatite ‘dovoljno dobro’ i nešto niže standarde izvedbe: Pokušaj savršenog dovršavanja stvari može biti recept za kašnjenje, kao i ‘samo još jedna stvar’. Prihvatite ishod svog vremena i nastojanja i prestanite pokušavati biti savršeni.
Naučite reći ‘ne’: Postavljanje granica ključno je za održavanje točnosti. Vježbajte korištenje izraza poput: ‘Žao mi je, ne mogu jer imam važan sastanak. Korištenje ‘zato’ ili ‘jer’ može biti koristan i snažan način da opravdate svoje ‘ne’.
A, ako paničarite zbog kašnjenja, Nick ima savjet kako vratiti svoje disanje pod kontrolu. ‘Da biste se smirili ako ste pod stresom, također možete napraviti vježbu zvanu disanje 7-11 – udahnite 7 sekundi, a izdahnite 11 sekundi, što će vam pomoći aktivirati parasimpatički živčani sustav’, rekao je, ‘Također možete skalirati svoju anksioznost od 0 do 10 (10 je najveća) u svojoj glavi kako biste se posvetili sebi i malo se odvojili od svojih emocija’.
vecernji.hr
