Inflacija pada sporije, rast cijena hrane i dalje glavni udar na žitelje BiH

Nastavak rasta cijena prehrambenih proizvoda, ali i temeljne inflacije ključni su razlozi zbog kojih je u projekcijama za ovu godinu izračun inflacije u BiH povećan u odnosu na očekivanja kakva su vladala krajem prošle godine. Drugim riječima, žitelji BiH morat će se još neko vrijeme boriti s rastućim udarima na svoj kućni proračun, a što je problem s kojim se pokušavaju izboriti već drugu godinu zaredom, tražeći način kako što racionalnije koristiti dostupna sredstva, piše Večernji list BiH.

Usporavanje

No, prema očekivanjima Centralne banke BiH, usporavanje inflacije očekuje se počevši od drugog tromjesečja ove godine. Večernji list imao je uvid u Proljetni krug makroekonomskih projekcija za 2023. – 2024. Centralne banke BiH u kojemu se navodi kako je inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, projicirana na 7,7% u 2023. godini, što je za 1,6 postotnih bodova viša od vrijednosti iz prethodne projekcije. Naime, u prethodnoj projekciji inflacija je bila projicirana na 6,1%, a ovaj porast u novoj projekciji zasnovan je na nastavku rasta cijena hrane, za koje se očekuje da budu više za 12% na godišnjoj razini u 2023. godini, kao i rastu temeljne inflacije. Ipak, Centralna banka očekuje da će se inflacija smanjiti tijekom projekcijskog horizonta, pa je tako procjena da će stopa inflacije u 2024. biti 2,6%. Rast plaća i dalje ne prati rast inflacije. Tako je osobna potrošnja, koja je najveći makroekonomski agregat, projicirana na 2,5% u tekućoj godini. Očekivanje umjerenog rasta osobne potrošnje posljedica je visoke inflacije i zaostajanja rasta nominalnih plaća za inflacijom iako se rast bilježi za većinu djelatnosti još od početka 2022. Nastavak rasta prosječnih plaća, kao i smanjenje nezaposlenosti, očekuje se i u projekcijskom razdoblju, premda su nepovoljna starosna struktura stanovništva i demografski trendovi čimbenici koji kontinuirano potiskuju osobnu potrošnju.

Istodobno, kada je riječ o ukupnoj stopi rasta bh. gospodarstva, ona ja projicirana na stopu od 1,6%, što je ipak malo više u odnosu na ranije prognoze Centralne banke koje su govorile o rastu od 0,9%. Projekcija ekonomske aktivnosti u 2024., koja je revidirana naviše za čak 2,2 postotna boda, do razine od 3,2%, i dalje se ocjenjuje kao skromna, imajući u vidu razinu razvoja zemlje. Trendovi u ključnim makroekonomskim varijablama su nepromijenjeni u odnosu na projekcije iz studenoga 2022. godine. Sličan je trend ekonomske aktivnosti glavnih trgovinskih partnera BiH, što značajno utječe na neke od glavnih komponenti računa kod BiH, prvenstveno neto izvoza, gdje je očekivanje kako će doći do usporavanja rasta trgovinske razmjene. No, i projicirani rast je skroman uzimajući u obzir ukupnu snagu gospodarstva u BiH, a kada se tomu doda i da se očekuje pad gospodarskih aktivnosti na onim tržištima o kojima uvelike ovise ekonomski tokovi BiH, jasno je kako će trebati provoditi nužne reforme koje imaju za cilj ojačavanje domaćeg gospodarstva.

Reforme

Među njima su i one koje bi trebale izravno utjecati na jačanje investicijskog potencijala BiH – digitalizacija javne uprave, smanjenje birokracije prilikom registracije obrta i drugih poslovnih djelatnosti. No, tu je i sveobuhvatna reforma školskog sustava, odnosno prilagodba obrazovnog sustava potrebama tržišta rada kako bi se učinkovito izborila s rastućim problemom nedostatka radne snage u brojnim područjima. Kada je riječ o procjenama koje je nedavno izradila Direkcija za ekonomsko planiranje, ključni oslonac ekonomskog rasta tijekom ovog razdoblja trebala bi predstavljati domaća potražnja kroz povećanje privatne potrošnje i investicija. Entiteti, kao značajni nositelji investicijskih procesa, a poglavito u kontekstu cestogradnje, morat će fokus usmjeriti na održavanje zamaha koji je zabilježen u proteklim godinama, pritom jačajući i veze s međunarodnim financijskim institucijama, napose Europskom bankom za obnovu i razvoj, Europskom investicijskom bankom, kao i Svjetskom bankom.