Zbog političkih kriza kapital “bježi” od BiH, ostajemo bez radnih mjesta

Nestabilna politička situacija, ali i brojne birokratske poteškoće koje se, među ostalim, ogledaju u duljini i broju procedura koje treba ispuniti prije nego što se realizira poslovna ideja, ključne su prepreke snažnijeg investicijskog ciklusa u BiH, konkretno kada govorimo o izravnim i neizravnim stranim investicijama, piše Večernji list BiH.

Podatak prema kojemu se BiH nalazi na začelju među balkanskim zemljama po visini stranih ulaganja u protekloj godini, a koji je vidljiv u izvješću Agencije Organizacije Ujedinjenih naroda za ekonomiju i trgovinu (UNCTAD) nije pretjerano iznenađujući, no svakako poziva na brze i konkretne reformske zahvate kojima se treba stvoriti jedinstvena ekonomska politika.

Stabilnost

Sugovornici Večernjeg lista jasni su u ocjeni kako je ovaj podatak jasan signal koji upućuje na nužnost provedbe reformske agende, a poglavito zbog prilika koje se otvaraju za BiH u kontekstu izmijenjenih geopolitičkih okolnosti. Željko Šain, profesor na Ekonomskom fakultetu sarajevskog sveučilišta, kazao je kako je BiH na začelju ljestvice prvenstveno zbog političkih i pravnih razloga koji postoje u BiH, upozorivši kako je kapital plašljiva roba koja jednostavno “bježi” iz područja u kojima nema političku i pravnu sigurnost.

– Od 1995. godine naovamo nemamo riješenu političku stabilnost i pravnu sigurnost. A gdje nema toga tu nije dobro okruženje za strane investicije, bile one izravne ili neizravne. To je glavni razlog – naglasio je Šain, dodavši kako u BiH postoje i neki dodatni elementi koji su praktički rezultat kompliciranog sustava i prisutnosti korupcije i mita.

– Zapetljani međusobni odnosi također su jedan od elemenata, a sve zajedno znači da, upozorio je Šain, nema ambijenta za poslovno ulaganje. To su, također, naveo je, i razlozi zbog kojih je kapital u BiH skup, a koji je i inače skuplji u odnosu na zapadne politički stabilne države. Upravo je zbog svega navedenoga potrebno, poručio je Šain, raditi na jedinstvenoj ekonomskoj politici u BiH u cilju omogućavanja poslovne sigurnosti.

– Inače smo malo tržište kao potrošači. Mogli bismo više biti dobri proizvođači dobara i usluga koje traži svjetsko tržište – kazao je profesor Šain, objasnivši kako bi BiH mogla imati učinkovito proizvodno tržište za veliki broj europskih i svjetskih tržišta. Šaina smo upitali i može li, u svjetlu brojnih izazova, BiH biti u prilici zbog svoje blizine postati i atraktivnija zemlja u ekonomskom smislu za zapadna tržišta. Šain se složio s konstatacijom, objasnivši kako su naši glavni problemi zapravo unutarnjeg karaktera, dok istodobno BiH ima sve potrebne vanjske poticaje da bude na pravom mjestu za zapadne ekonomije.

Reforme

Istodobno, već se dulje govori kako će ključ uspjeha BiH na jačanju njezina investicijskog potencijala biti i uvezivanje s iseljeništvom, ali i digitalizacija javne uprave, kao i set poreznih zakona kojima bi se smanjilo porezno opterećenje na rad. Važan korak napravljen je nedavno na Vijeću ministara kada je dogovorena zajednička platforma o načelima i načinu provedbe reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini, a koja predstavlja politički i pravni оkvir suradnje tijela uprave svih razina vlasti u procesu reforme javne uprave u BiH. Ovim dokumentom želi se odgovoriti na zahtjev Europske komisije u smislu uspostave tijela za političku koordinaciju u ovom području. Uz to, na svim razinama vlasti plan je aktivno raditi i na procesima kojima će se skratiti vrijeme potencijalnim investitorima, odnosno omogućiti bolja protočnost u izdavanju potrebnih dozvola.