Škole se zatvaraju, ambulante bez pacijenata, sela iseljena

Alarmantan je podatak da Bosna i Hercegovina zauzima prvo mjesto na popisu zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu, piše Večernji list BiH.

Kako navodi demograf Stevo Pašalić, rođenih je sve manje, a umrlih sve više. Pad broja stanovnika najviše je vidljiv u ruralnim sredinama, iako je osjetan i u urbanim. Diljem zemlje sela se “gase”, zbog nedostatka učenika zatvaraju se škole, u područnim ambulantama nema pacijenata, trgovine nemaju kupaca. Postoje mjesta koja imaju manje od deset stanovnika. Jedno takvo je i selo Zavalje udaljeno nekoliko kilometara od Bihaća. – U ovoj kući živi jedan stanovnik, malo naviše jedna gospođa i malo dalje još jedna starija gospođa. Nema više nikoga – objasnio je demografsko stanje Vladimir Pečnik, jedan od rijetkih mještana Zavalja.

Demograf Aleksandar Majić smatra kako negativni prirodni prirast te odricanje od bh. državljanstva dodatno pogoršavaju demografsku katastrofu u cijeloj BiH. Demografsko pustošenje sela itekako je u vezi sa stopom nataliteta koja je u BiH najniža u Europi – 1,3 djece po ženi.

Migracije i trend

Kako se ruralni dijelovi gase, potvrdili su i podaci s popisa 2013. po kojima u 1486 sela u BiH živi manje od deset stanovnika. Oko 500 sela u BiH potpuno je prazno, u njima više ne živi nitko. Uzrok takve situacije može se tražiti u više čimbenika. Tu su, naravno, rat, migracije “selo – grad”, a posljednjih nekoliko godina i pravi egzodus radno sposobnog stanovništva iz sela u zemlje EU-a. Istraživač Instituta za sigurnost i globalna pitanja (ISGA) Sveučilišta u Leidenu Miloš Popović nedavno je objavio fotografiju s mjestima u BiH koja imaju manje od 100 stanovnika. Prema njegovim saznanjima, najteža je situacija na području Bosanskog Petrovca, Bosanskog Šamca, Ključa, Sanskog Mosta, Glamoča, Kupresa, Ljubinja, Berkovića, Foče, Kalinovika… Popović već godinama na društvenim mrežama Twitter i Facebook objavljuje zanimljive karte vezane ne samo uz regiju već i Europu te svijet. Prije nekoliko godina mapirao je mjesta u BiH u kojima više ne žive maloljetnici, mladi ispod 17 godina. Karta pokazuje poražavajuće podatke – čak 8 posto svih katastarskih naselja nema ni jednog maloljetnika.

Loše procjene

Riječ je o 804 naselja koja ulaze u sastav više od 90 općina ili gradova u BiH, a prema podacima, najlošija je situacija u općini Višegrad, gdje čak 62 mjesta nemaju ni jednog maloljetnika, potom slijedi Trebinje (53), Rogatica (41), Goražde (38), Konjic (35), Rudo (33), Sokolac (32), Foča (31). Situacija će, tvrde stručnjaci, biti još i teža. Naime, njihova predviđanja pokazuju da će BiH u idućih 30 godina ostati bez 700.000 stanovnika te da će za 80 godina imati manje od dva milijuna žitelja. U prilog ovim procjenama ide i podatak da je, primjerice, samo u Unsko-sanskoj županiji u dvije godine i 10 mjeseci 39.000 punoljetnih građana u policijskim upravama izvadilo potvrdu o nekažnjavanju kao dokument koji je nužan za ulaznu vizu u europske zemlje. Tom broju treba dodati i djecu, pa je on za nepune tri godine oko 50.000, a najvećim dijelom riječ je o seoskom stanovništvu. Do ponovnog oživljavanja sela mogu dovesti samo koordinirane mjere svih razina vlasti i dobro osmišljeni programi koji ću pružati razne oblike pomoći te potpore onima koji se odluče živjeti na selu ili vratiti se na selo. Države u regiji već su poduzele određene radnje kojima pokušavaju oživiti ruralne krajeve. Neke to rade kroz financijsku pomoć za svako dijete koje se rodi i živi na selu, druge kroz dodjelu većih površina zemljišta uz uvjet da moraju biti obrađena, treće pak prodaju čitava sela po jako niskim cijenama, dok četvrte nude desetke tisuća eura za poticaj u bavljenju poljoprivredom.