Krijumčari i dalje dominiraju u BiH: Legalna kupovina rezanog duhana se gasi

Mnogi pušači u Bosni i Hercegovini biraju “jeftiniju” verziju opskrbe duhanskim proizvodima – kupovinu na crnom tržištu. Čak i unatoč zapljenama i pomacima u akcijama suzbijanja ovakve trgovine, jedno od posljednjih istraživanja pokazuje kako bh. tržištem i dalje uspješno dominiraju krijumčari.

Iako bi se pojedine statistike mogle protumačiti kao da se broj pušača u našoj zemlji smanjio, to je daleko drugačije. Prava istina je da se, iz ekonomskih razloga, oni često odlučuju za crno tržište, a ulogu u tome je, kako je već poznato – znatno imao raniji rast trošarina na duhan i duhanske proizvode, zbog čega njihova cijena odavno premašuje kupovnu moć stanovništva.

Državne agencije i drugi nadležni organi se zajedničkim snagama bore kako bi se ovaj problem suzbio, a na kraju i u potpunosti riješio, no, na tržištu Bosne i Hercegovine i dalje vlada “rapsodija” krijumčara, osobito kada se radi o rezanom duhanu, piše Klix.ba.

Više o tome otkrilo je istraživanje globalne istraživačke kompanije IPSOS, provedeno u razdoblju od 4. studenoga do 27. prosinca 2022. godine. Istraživanje je obavljeno na nacionalno reprezentativnom uzorku stanovništva BiH, a obuhvaća skupinu ljudi starijih od 19 godina.

Rapidan porast uporabe ilegalnog rezanog duhana

Istraživanje pokazuje kako su u proteklom razdoblju na tržištu Bosne i Hercegovine zabilježene određene promjene u uporabi različitih vrsta duhanskih proizvoda, a radi se o povećanju uporabe ilegalnog rezanog duhana.

Na tržištu BiH, naime, i dalje je prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, međutim, udio je stabilan. Ono što je zabrinjavajuće jeste rapidan postotak uporabe ilegalnog rezanog duhana.

Procjenjuje se kako je u 2022. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.245 tona, što je 25 posto više u odnosu na 2021. godinu i gotovo 40 posto više u odnosu na uporabu u 2020. godini.

Većina pušača rezanog duhana, prema istraživanju, koristi ilegalni rezani duhan nepoznatih proizvođača sumnjivog porijekla, koji najčešće kupuju od “provjerenih” dobavljača, na tržnicama ili kupujući od uličnih prodavača.

Činjenicu ne mijenja ni to što je i cijena ilegalnih, u odnosu na legalne duhanske proizvode, porasla, a u cijeloj priči su na gubitku tri strane – država koja gubi prihode, legalni proizvođači koji gube tržište, ali i konzumenti cigareta.

Što se nameće kao realno rješenje?

Prema relevantnim procjenama, Bosna i Hercegovina izgubi čitav jedan proračun zbog neplaćenih treošarina na duhan i duhanske proizvode, što je zaista poražavajući podatak. Krijumčari ne plaćaju treošarine i PDV, što su sredstva od kojih se financiraju jako važne stvari u državi – autoputevi, zdravstvo, školstvo, socijalna pomoć i slično.

Kako bi se spomenuta vrsta nabavke duhanskih proizvoda spriječila, ova tema bi trebala biti u stalnom fokusu i zanimanju donositelja odluka u BiH.

Rad državnih agencija (prvenstveno SIPA-e, Uprave za neizravno oporezivanje i Granične policije) vidno daju rezultate. Primjerice, u nedavnoj akciji SIPA-e širom gradova u BiH uhićeno je 11 osoba zbog više kaznenih djela. Rezultati se vide i kada je riječ o suzbijanju kriminala, krijumčarenja i crnog tržišta cigareta, međutim, kada se radi konkretno o rezanom duhanu potrebno je strateški, na državnim i entitetskim razinama, pristupiti rješavanju ovog problema.

– reguliranje primjene državnog i entitetskih Zakona o duhanu kojim se uređuje: proizvodnja, organizacija proizvodnje, otkup, obrada, prerada i promet sirovog duhana u listu, te proizvodnja i promet duhanskih proizvoda u BiH,

– stavljanje naglaska na regulaciju otkupa duhana i praćenje rezultata danih poticaja,

– da politika, ne samo deklerativno, nego i kroz konkretne planove, prepozna ovaj problem.

Borba državnih agencija s crnim tržištem 

Treću godinu zaredom UNO organizira kampanju “Stop švercu”, koja je početkom mjeseca, točnije 9. travnja, obnovljena.

Radi se o javnoj kampanji koja je do danas zabilježila dobre rezultate. Funkcionira tako da svi građani Bosne i Hercegovine koji imaju bilo kakvu informaciju o utaji neizravnih poreza i nezakonitom prometovanju roba, a posebno duhanskih prerađevina, to mogu dojaviti na otvorenu liniju 080 02 06 07.

Brojne aktivnosti, koje je provela UNO do sada, rezultirale su značajnom količinom oduzete robe u prethodne tri godine. Vrijednost oduzetog duhana i duhanskih prerađevina, koje su se trebale prodavati na crnom tržištu BiH, premašuje iznos od 10 milijuna KM. To je u posljednje tri godine, rezultiralo smanjenjem crnog tržišta cigareta, što potvrđuje i broj izdanih trošarinskih markica.

U 2022. godini, UNO je izdao za 33 posto više trošainskih markica za obilježavanje cigareta, u odnosu na 2021. godinu, što pokazuje da se tržište cigareta u BiH polako stabilizira. Naravno, ova borba mora se i nastaviti, čak i jačim tempom – poručuje ekonomist Faruk Hadžić.

“Kao dio rješenja, nužno je angažiranje i sinergijsko djelovanje inspekcijskih organa, kako bi se u javnosti još više ukazalo koliko je važno suzbiti crno tržište. Posljednjih nekoliko godina nije dolazilo do novog rasta poreznog opterećenja na duhan i duhanske proizvode što je za posljedicu imalo da se problem jednim dijelom počeo rješavati. Sada, tako treba i nastaviti”, poručio je Hadžić.

Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO-a, povodom ponovnog pokretanja kampanje “Stop švercu” pozvao je građane da pruže podršku ovom projektu.

“Ovu priliku koristim da pozovem građane da nam pomognu, jednostavno iz razloga što su građani ti koji u svom najbližem okruženju vide, i oni su ti kojima bude ponuđeno da kupe proizvode na crno. Tu, prije svega, mislimo na to kada netko ispod tezge izvadi kutiju cigareta koja nije obilježena markicama UNO, tako da želimo da nam dojave što kvalitetniju informaciju, jer ćemo samo tako i mi moći provesti aktivnosti na terenu”, rekao je Kovačević.

Borba protiv crnog tržišta cigareta još uvijek je prisutna, no da bi bila uspješna, ona mora biti zajednička. Osim na nadležnima, koji trebaju raditi na maksimalnom smanjivanju ilegalne trgovine, odgovornost je i na građanima, koji ne trebaju zaboraviti da i oni, na svoj način, znatno mogu doprinijeti rješavanju ovog problema.