BiH gubi 6 milijuna KM od kazni, rekorder dužan 270.000 KM
Večernji list imao je uvid u istraživanje u kojemu se navodi kako je, od dvadeset najvećih dužnika u BiH u studenome 2022. godine, 14 njih iz FBiH, četiri iz RS-a i dva iz Distrikta Brčko BiH
Godišnje u BiH zastari oko šest milijuna maraka novčanih kazni izrečenih zbog prometnih prekršaja, dok je apsolutni rekorder u BiH pojedinac koji je u studenome 2022. godine na osnovi neplaćenih kazni državi dugovao 270.763 KM, piše Večernji list BiH.
Podaci su to iz istraživanja koje je proveo istraživački sektor Tajništva Parlamenta BiH, a informaciju nakon toga proslijedio na tematsku sjednicu Povjerenstva za promet i veze, na kojoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva prometa i veza BiH, Ministarstva pravosuđa BiH, ministarstava unutarnjih poslova RS-a i FBiH, MUP-ovi županija te predstavnici Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH i entitetskih poreznih uprava.
Istraživanje
Tom prilikom raspravljalo se o potrebi donošenja novog Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH te pooštravanju kaznenih i prekršajnih sankcija, posebno za višestruke počinitelje i povratnike u vršenju kaznenih i prekršajnih djela iz područja sigurnosti prometa. Večernji list imao je uvid u spomenuto istraživanje u kojemu se navodi kako je, od dvadeset najvećih dužnika u BiH u studenome 2022. godine, 14 njih iz FBiH, četiri iz RS-a i dva iz Distrikta Brčko BiH. Pet najvećih dužnika zajedno je dugovalo više od pola milijuna konvertibilnih maraka u studenome 2022. godine, dok je u istom mjesecu, prema podacima IDDEEA-e, dug 20 najvećih dužnika iznosio blizu milijun i pol konvertibilnih maraka, odnosno 1,435.217 KM. Pojedini iznosi najvećih dužnika kreću se od 47 tisuća maraka pa naviše. U kontekstu zastarjelih novčanih kazni u BiH, u 2021. godini iznos je bio 6,098.746 maraka, a godinu ranije 6,009.610 konvertibilnih maraka. U ovom se dokumentu ističe i kako četiri zakona o prekršajima u BiH (državni, entitetski i onaj Distrikta Brčko) propisuju postupak izvršenja prekršajnih sankcija, što se odnosi i na sankcije za prekršaje počinjene u prometu na cestama.
– Međutim, četiri zakona o prekršajima nisu ujednačena kada je riječ o postupku prinudne naplate novčanih kazni, što za posljedicu ima različitu praksu i različite rezultate naplate novčanih kazni – navodi se, uz naglasak kako se također razlikuju i u definiranju uloge Porezne uprave u postupku prinudne naplate.
Zakoni
– Međutim, četiri zakona o prekršajima nisu ujednačena kada je riječ o postupku prinudne naplate novčanih kazni, što za posljedicu ima različitu praksu i različite rezultate naplate novčanih kazni – navodi se, uz naglasak kako se također razlikuju i u definiranju uloge Porezne uprave u postupku prinudne naplate. Tijekom rasprave upućeno je na potrebu da se sve institucije, posebice predstavnici ministarstava unutarnjih poslova na svim razinama vlasti, uključe u proces donošenja Zakona o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, kao i izmjena entitetskih zakona o prekršajima, u cilju pooštravanja kaznenih sankcija, novčanih sankcija i njihova mogućeg pretvaranja u zatvorsku kaznu, definiranja pojma višestrukog povratnika u kršenju zakona, privremenog ili trajnog oduzimanja motornih vozila te trajnog oduzimanja vozačkih dozvola. Trenutačno je stanje takvo da u Republici Srpskoj novčana kazna za prekršaj može biti zamijenjena kaznom zatvora, dok je u Federaciji BiH i Distriktu Brčko predviđeno lišavanje slobode zbog neplaćanja ako sud smatra da je to jedini razuman i učinkovit način koji će primorati kažnjenog da plati iznos na koji je obvezan.
www.vecernji.ba