Oni koji žele raditi, u BiH mogu dobro živjeti

Iseljavanje, nedostatak radne snage, uvoz radnika iz trećih zemalja… svakodnevne su i nezaobilazne teme u BiH. O ovim temama, ali i mogućnosti vraćanja radnika u BiH te usklađivanju obrazovnog sustava s potrebama tržišta u intervjuu za Večernji list  BiH govorio je Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer za Posao.hr i tvrtku Boljiposao.com u BiH.

Prema posljednjim podacima, BiH nedostaje 30.000 – 40.000 radnika, i to uglavnom zanatskih zanimanja, od kojih mlađe generacije sve masovnije bježe, a u slučaju da netko od njih i završi zanat, odlazi u europske zemlje. Zašto?

– Ono što zabrinjava jest činjenica da je taj broj i veći, vrlo vjerojatno veći od 50.000. Slažem se da situacija u Bosni i Hercegovini nije bajna, ali je trenutačno znatno bolja od većine zemalja Europske unije. Iako je cijena energenata znatno niža u odnosu od prije godinu dana, i dalje je gospodarska situacija nestabilna zbog trenutačnog sukoba Ukrajine i Rusije. Iako situacija ni u europskim zemljama nije bajna, bh. građani i dalje odlaze na rad, ponajprije u Sloveniju, Austriju, Njemačku i Švicarsku.

U BiH sve češća praksa postaje iseljavanje, ne samo onih sa zanatskim zanimanjima, odlaze i zaposleni na dobrim pozicijama, s iznadprosječnim plaćama. Koji čimbenici su utjecali na to?

– Moram napomenuti da primanja u Bosni i Hercegovini uistinu nisu loša. Činjenica je da ima negativnih tvrtki koje krše prava radnika, ali takvih ima i u Europskoj uniji, gdje je to samo sve ljepše upakirano. Naši radnici odlaze, prije svega, zbog političkih nesuglasica i prepiranja, ali i drugih povlastica koje im nedostaju, a tu se podrazumijeva dodatak na plaću, više slobodnog vremena i rad od kuće. Stoga apeliram i na vas medije da promovirate i dobre strane poslodavaca, kojih ima, ma koliko nekome to bilo smiješno, kako bi se spriječio odljev mlade i kvalitetne radne snage.

Problem nedostatka radne snage postat će izraženiji početkom turističke sezone u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Poslodavci iz ovih dviju zemalja već su početkom godine počeli objavljivati oglase za posao. Kako će se odlasci radnika odraziti na turizam u BiH?

– Hrvatska se nalazi u jako nepovoljnoj situaciji, problem radne snage muči ih i tijekom zimske sezone, a najnoviji podaci govore da su vlasnici, poglavito ugostiteljskih objekata, očajni jer ne mogu pronaći radnu snagu za ovogodišnju turističku sezonu. Što se tiče konkretnih podataka, za očekivati je da će za dio Hercegovine i dalje biti primamljive ponude iz Dalmacije, osobito Dubrovnika, za rad u ugostiteljskim objektima, što, naravno, stvara problem turističkoj sezoni i ekonomiji BiH. Možemo vidjeti da je BiH posljednjih godina jako zanimljivo turističko područje te se najveći problemi s radnom snagom u uslužnim djelatnostima, prije svega, očekuju u Trebinju, Mostaru, pa i Sarajevu. Blizina Dubrovnika daje mogućnost da naši građani zarađuju u Europskoj uniji, a žive s relativno kvalitetnim, a ne preskupim standardom života u BiH, bez obzira na vožnju do posla od oko sat i pol i čekanje na graničnim prijelazima.

Što kažu vaše analize, za kojim zanimanjima je najveća potražnja?

– Ono što i mi vidimo na svom portalu Boljiposao.com, najviše se oglašavaju radna mjesta u građevinskom sektoru – tesari, zidari, armirači, električari, vodoinstalateri, rukovoditelji građevinskih strojeva, a nakon toga slijedi sektor prometa i cjelokupni turistički sektor (hoteli, ugostiteljski objekti) te IT sektor.

Obrazovni sustav ne prati potrebe tržišta rada. Kako to promijeniti? Koliko je bitna suradnja obrazovnih institucija i privatnog sektora? Primjerice, ima poslodavaca koji mladima nude praksu u svojim tvrtkama, plaćaju im za njihov rad ili ih stipendiraju, a po završetku školovanja dobiju “gotov proizvod” – obrazovanog radnika. Koliko je ta praksa u ovakvoj situaciji održiva?

– Situacija je alarmantna, nema dvojbe. Svjedoci smo da samo pojedine lokalne zajednice i županije surađuju s obrazovnim institucijama, što nije dovoljno. U ovako teškoj situaciji potreban je dodatni angažman svih razina vlasti da sjednu za stol s obrazovnim institucijama, poslodavcima i sindikatima kako bi se našlo zajedničko rješenje. Potrebno je napraviti kvalitetan i održiv model s kompetentnim osobama kako bi se našlo dugotrajno rješenje.

Nedostatak radne snage doveo je poslodavce pred zid. Moraju uvesti radnu snagu kako bi nastavili poslovati ili će morati staviti ključ u bravu. Kakva je zapravo radna snaga koja “mijenja” domaće radnike, je li u pitanju njihova kvaliteta rada i iz kojih zemalja najčešće dolaze?

– Naravno, poslodavci su prisiljeni povlačiti radnu snagu iz trećih zemalja, većinom Indije, Pakistana, Nepala, a koja, nažalost, nije kvalitetna ni prilagođena europskom tržištu.

Ulaganje u samu obuku, koja je kompleksna i jako skupa, trenutačno nije rješenje. Da bi se djelomično riješilo taj problem, potrebno je da vlasti na razini entiteta i države sjednu za stol i dogovore najbolje moguće rješenje za poslodavce kako bi zadržali radnu snagu. Moram napomenuti, ma koliko pojedinci budu negodovali, Inicijativu “Otvoreni Balkan”, koju forsira i sam ministar Staša Košarac, i sam podržavam u dijelu jačanja ekonomske suradnje jer je u interesu domaćih gospodarstvenika iz cijele BiH. Bitno je napomenuti da i većina poslodavaca iz Federacije podržava “Otvoreni Balkan” u svrhu jačanja ekonomije, ali isto tako kako bi olakšali dolazak radne snage iz Srbije, Crne Gore i S. Makedonije, poglavito, i time nadomjestili odlazak naše radne snage, a koja je neupitno kvalitetnija nego ona iz Nepala i Pakistana. Tema “Otvoreni Balkan” jako je kompleksna, ali pozivam sve sudionike da dobro razmisle, sjednu za stol i s gospodarstvenicima te čuju vapaj, posebice što se tiče radne snage, i izvuku ono najbitnije iz ove inicijative, a što će biti korisno svim građanima. Jer ako nema ulaganja, kriza će se samo sve više produbljivati. Ono što gospodin Staša Košarac i sam kaže, može potvrditi 80 posto poslodavaca, pa i ja, jest da postoji odlučno opredjeljenje poslovne zajednice iz Republike Srpske i Federacije BiH za regionalno povezivanje i suradnju.

Kakvi su izgledi da se radna snaga u BiH počne vraćati, što najviše može utjecati na to?

– Zašto sve ovo govorim? Upravo zato što imamo priliku iskoristiti svoj potencijal. Dosta smo gubili vremena na političke teme koje su nas konstantno zadržavale u razvoju BiH. Imamo kvalitetnu radnu snagu, ogromne poljoprivredne potencijale, volju i želju da se pozicioniramo na globalnom tržištu kao kvalitetan gospodarski partner. Ta prilika nam se pruža jer je Europa trenutačno zaokupirana ratom u Ukrajini. Ogromne količine novca, umjesto u gospodarstvo, odlaze u Ukrajinu, “preživjeli” su relativno toplu zimu, a pitanje je što ako sljedeća bude jača i dođemo ponovno do kolapsa na europskom energetskom tržištu. COVID, pa i energetska kriza, nanio je veliku štetu poslodavcima u Europi, povećanje plaća s poteškoćama prati inflaciju i kada sagledate sve stavke, u Bosni i Hercegovini se može dobro živjeti i zaraditi za onoga tko želi raditi. Radna snaga se već polako, ali sigurno vraća jer standard života je znatno skuplji i kada pojedinac ode “gore”, lako može doći u situaciju da će zbog visokih cijena stana i hrane biti na istoj ili čak nižoj razini nego u BiH. Moramo shvatiti da su naši građani u Europi treća klasa, rade sve ono što ne želi nijedan Nijemac, žive u unajmljenim stanovima, voze unajmljene skupocjene aute i rade od jutra do mraka. Ipak, u BiH su na svom terenu, riješenog stambenog pitanja i uz malo više truda i želje, mogu postići sve što požele, samo su bitni trud i volja.

Koji su najveći potencijali u BiH kada je riječ o tržištu rada, na što bi se trebalo više obratiti pozornost?

– Danas nova generacija želi sve odmah i svi bi bili direktori, a zapravo treba mnogo truda i konstantnog ulaganja u svoje znanje kako biste postigli određene rezultate. Ponavljam, negativnih poslodavaca ima svugdje, ne samo u BiH, ali za to su nadležne određene institucije, odnosno inspekcije na svim razinama vlasti koje su dužne utvrditi sve nepravilnosti i nepoštivanja prava radnika. I za kraj mogu samo reći – BiH, njezini građani i gospodarstvenici imaju potencijala, treba mudro razmišljati i koristiti prilike koje nam se pružaju, a kvalitetan posao u BiH možete pronaći na našem portalu Boljiposao.com, gdje isključivo surađujemo s kvalitetnim i provjerenim klijentima.

 

www.vecernji.ba