Umjetna inteligencija mogla bi dovesti do nestanka ljudske vrste
Napredna umjetna inteligencija (AI) mogla bi predstavljati katastrofalan rizik za čovječanstvo i zbrisati čitave civilizacije, upozorava nova studija.
Umjetna inteligencija bi mogla biti potencijalni odgovor “velikog filtera” na Fermijev paradoks, s potencijalom da uništi inteligentni život u svemiru prije nego što uspostavi kontakt s drugima, sugeriše studija koja tek treba da bude recenzirana, prenosi Independent.
Fermijev paradoks, popularno uhvaćen frazom “Gdje su svi?”, decenijama je zbunjivao naučnike. Odnosi se na uznemirujuću ideju da ako je vjerojatan izvanzemaljski život u svemiru, zašto se onda ljudi s njim još nisu susreli, piše Klix.ba.
Predložene su mnoge teorije koje nude različita objašnjenja našeg dosadašnjeg usamljenog prisustva u svemiru.
Iako proračuni vjerovatnoće, kao što je popularna Drakeova jednadžba, sugeriraju da bi u galaksiji mogao postojati veliki broj inteligentnih civilizacija, još uvijek vlada zagonetna kosmička tišina.
Jedna popularna hipoteza, poznata kao Veliki filter, sugerira da je neki događaj potreban za nastanak inteligentnog života krajnje malo vjerojatan, otuda i kosmička tišina.
Logičan ekvivalent ovoj teoriji je da neki katastrofalni kosmički fenomen vjerojatno sprječava širenje života u svemiru.
“Ovo bi mogao biti prirodni događaj, ili što je još više zbunjujuće, nešto što inteligentna bića rade sebi, što dovodi do njihovog izumiranja”, napisao je autor studije Mark Bailey sa Nacionalnog obavještajnog sveučilišta u SAD-u.
Novo istraživanje teoretiziralo je da bi napredak AI mogao biti točna vrsta katastrofalnog rizičnog događaja koji bi potencijalno mogao uništiti čitave civilizacije, prenosi Klix.
U studiji, Bailey kontekst Velikog filtera uokviruje u potencijalni dugoročni rizik od tehnologija poput umjetne inteligencije koju ne razumijemo u potpunosti.
“Ljudi su užasni u intuitivnoj procjeni dugoročnog rizika”, rekao je znanstvenik, dodajući da ne razumijemo u potpunosti AI, ali “on se brzo infiltrira u naše živote”.
“Buduća umjetna inteligencija će vjerojatno težiti generaliziranijim sustavima usmjerenim ka ciljevima sa značajnijom kontrolom, gdje će posljedice nenamjernih ishoda postati znatno teže”, upozorio je on.
Bailey je postavio ono što on naziva “argumentom druge vrste”, što otvara mogućnost da bi se napredna umjetna inteligencija mogla efikasno ponašati kao “druga inteligentna vrsta” s kojom bismo na kraju dijelili ovu planetu.
Uzimajući u obzir šta se dogodilo kada su moderni ljudi i neandertalci koegzistirali na Zemlji, istraživači su rekli da su “potencijalni ishodi sumorni”.
“Razumno je da bi tehnologija izvan kontrole, posebno ona koja je usmjerena ka cilju poput AI, bila dobar kandidat za Veliki filter”, napisao je Bailey u studiji.
“Moramo se zapitati; kako da se pripremimo za ovu mogućnost?”, zaključio je.
vecernji.ba
