Cijene će rasti sporije, ali za bh. žitelje rješenje je jačanje životnog standarda kroz reforme

Procjene domaćih i međunarodnih financijskih institucija, prema kojima nas u ovoj godini očekuje konačno usporavanje inflacije, odnosno pad stopa za više postotaka, upućuju na postupni povratak optimizma u ekonomske tokove, a posebice kada govorimo o smanjenju udara na kućne proračune velikog broja žitelja BiH koji će 2022. godinu pamtiti po izrazito visokom opterećenju i smanjenju vrijednosti novca, piše Večernji list BiH.

Tempo

No, ekonomski stručnjaci ističu kako ne treba očekivati drastičan pad cijena proizvoda, dapače, one će u uvjetima prisutne inflacije rasti, samo sporijim tempom, pružajući mogućnost da ih žitelji BiH kroz rast standarda, odnosno primanja, lakše prate. Općenito, povratka na staro neće biti iako se kod određenih proizvoda, čija je cijena porasla naglo u kratkom vremenu, poput ulja, može očekivati drastičniji pad cijena. Rješenje je, naravno, u provedbi ekonomskih reformi, uključujući i radno zakonodavstvo, a sve u cilju stvaranja preduvjeta za jačanje domaćeg gospodarstva, rasta plaća, novih investicija koje uvijek rezultiraju i novim radnim mjestima te jačanjem ukupnog standarda.

Doktor ekonomskih znanosti i poznati makroekonomski analitičar Faruk Hadžić u razgovoru za Večernji list osvrnuo se na problematiku inflacijskih kretanja, a osobito iz kuta procjena kako će u ovoj godini doći do umanjenja stopa inflacije u odnosu na prethodnu godinu. Hadžić ističe kako u tom kontekstu treba objasniti da, kada se govori o smanjenju inflacije, nije riječ o smanjenju cijena, već se radi o tomu da niža stopa inflacije donosi sporiji rast cijena.

Kao primjer može se uzeti proizvod koji je prije inflacijskog udara, recimo, stajao osam maraka, da bi u godini inflacije njegova cijena porasla na 12 maraka. Sada vidimo rast s 12 na 13 maraka, što pokazuje kako je došlo do manje stope inflacije, odnosno do usporavanja rasta cijena. A Hadžića smo pitali može li se očekivati da se cijene vrate na razinu prije početka inflacijskog udara. Ovaj ekonomski analitičar podsjeća kako se cijene općenito nikada ne vraćaju na razinu prije inflacijskog udara. Iznimka su jedino cijene koje su u vrlo kratkom razdoblju ekstremno porasle. Primjer je ulje. Nakon početka agresije Rusije na Ukrajinu zabilježen je iznimno visok porast cijena, a već sada vidi se kako se one vraćaju na razinu od 3 marke.

No, kada govorimo o drugim proizvodima, takvo što teže je očekivati, a odgovor na pitanje kako će se žitelji BiH izboriti s takvom situacijom leži u rastu životnog standarda. Drugim riječima, kroz porast plaća doći ćemo u situaciju kada ćemo si moći priuštiti istu količinu proizvoda kao i prije početka inflacije.

Kada je riječ o očekivanju od ove godine, Hadžić navodi kako bi bilo nužno raditi na provedbi reformi, a to je u području političkih struktura, naglasivši kako bi te reforme trebale obuhvatiti poreze, kao i radno zakonodavstvo.

Investicije

Podsjećamo, procjene pokazuju kako nas u ovoj godini, a u skladu s trendovima i na globalnim tržištima, očekuje smanjenje stope inflacije. Istodobno, kao posljedica borbe protiv inflacije očekivanja su kako će doći i do smanjenog ekonomskog rasta te kako će, već sada je vidljivo, doći do izbjegavanja recesije. No, kako bi se životni standard dodatno podignuo, a ekonomski rast doveo do stopa koje će jamčiti osnaživanje domaćeg gospodarstva, bit će nužno raditi na poboljšanju poslovne klime. To je moguće napraviti kroz smanjenje birokratskih procedura, ali i niže porezno opterećenje na rad. Ako bi u ovoj godini došlo do pomaka u kontekstu navedenih reformi, to bi otvorilo priliku za dodatno privlačenje izravnih stranih investicija, ali i bolje pozicioniranje BiH koja svoju priliku traži kroz zemljopisnu blizinu zapadnoeuropskim tržištima, ali i neke olakšice zbog kojih je zanimljiva stranim investitorima.

U uvjetima poremećenih lanaca opskrbe, kao i izmijenjenih geopolitičkih okolnosti, BiH bi mogla, mudrom politikom i dodatnim lobiranjem posredstvom iseljeništva, postati zemlja u kojoj će kapital iz EU-a pronaći način za dodani rast, a što bi joj pak otvorilo nove perspektive kroz nova radna mjesta koja sa sobom donose i rast životnog standarda.